Dio poglavlja iz knjige: Mindfulness za menadžere; učinkoviti pristupi i strategije za razvoj oštrog fokusa, agilnosti i emocionalne stabilnosti te smanjenje stresa i pritiska na poslu! – Tomislav Tomić (knjiga izlazi u rujnu 2019.) Kliknite OVDJE i pročitajte cijelo poglavlje u PDF formatu…
***
Na Sveučilištu Maryland 2001. proveden je zanimljiv eksperiment s namjerom da se utvrdi na koji način i do koje mjere stav koji imamo dok radimo nešto utječe na razinu naše produktivnosti i kreativnog rješavanja problema.
Studenti koji su sudjelovali u eksperimentu bili su podijeljeni u dvije skupine i svakoj od njih je dodijeljena slika labirinta s mišem u sredini. Njihov prvi zadatak bio je iscrtati liniju od sredine labirinta pa sve do izlaza kako bi mišu pokazali put.
Svakoj skupini dodijeljena je slika labirinta s mišem u sredini. Njihov prvi zadatak bio je iscrtati liniju od sredine labirinta pa sve do izlaza kako bi mišu pokazali put.
Međutim, jednoj skupini zadatak je postavljen na način da pomognu mišu što prije izaći iz labirinta jer ga vani čeka sir, dok je drugoj skupini zadatak postavljen na način da mišu pomognu što prije izaći iz labirinta jer ga lovi gladna sova koja ga želi pojesti. Dakle, jedina razlika je bila u razlogu ZAŠTO pomažu mišu doći do izlaza.
Obje skupine uspješno su dovršile svoj prvi (relativno jednostavan) zadatak u očekivanom vremenskom roku nakon čega im je zadan novi zadatak koji je od njih tražio kreativan pristup problemu.
Skupina koja je pomagala mišu izaći iz labirinta kako bi došao do sira bila je 50 posto kreativnija prilikom rješavanja novog zadatka u odnosu na skupinu koja je pomagala mišu pronaći izlaz iz labirinta kako bi pobjegao od gladne sove koja ga želi pojesti.
Što nam pokazuje navedeni eksperiment?
Studenti koji su prvi zadatak rješavali zamišljajući kako pomažu mišu pobjeći od gladne sove (ili, drugim riječima, pomažu mu doći do cilja s namjerom da izbjegnu potencijalnu opasnost ili neželjene posljedice) svoj mozak su ubacili u “izbjegavajući mod” funcioniranja i u njemu su se aktivirali centri povezani s preživljavanjem (desni frontalni režanj i amigdala) – što se odrazilo na rezultate rješavanja zahtjevnijeg zadatka.
Aktivacija navedenih centara u mozgu uzrokuje povećani stupanj pažnje i budnosti i priziva nam asocijacije na pojedina bolna iskustva iz prošlosti, što nam prilikom rješavanja pojedinih zadataka ili obaveza sužuje percepciju, zatvara opcije koje imamo na raspolaganju te utječe na pojačano lučenje hormona kortizola i adrenalina za koje je poznato da uzrokuju stres jer nas pripremaju na potencijalnu borbu ili bijeg (fight or flight response).
Studenti koji su zadatak rješavali zamišljajući kako pomažu mišu doći do sira (ili, drugim riječima, s namjerom da mu pomognu da što brže dođe do cilja jer ga tamo čeka nešto što želi) svoj mozak su ubacili u “pro-aktivni mod” funkcioniranja i u njemu su se aktivirali centri koji potiču radoznalost, kreativnost i prilagodljivost (lijevi i srednji čeoni režanj). Aktivacija navedenih centara omogućava nam lakše i brže prihvaćanje promjena i izazova te stimulira produktivnost i kreativno izražavanje.
Što je važno znati o izbjegavajućem modu?
Kliknite OVDJE i pročitajte cijelo poglavlje u PDF formatu…
